četvrtak, 19. oktobar 2017. - 09:10

Preteče stećaka otkrivene u Dićima

Prilikom nedavno završene zaštite i konzervacije arheolozi otkrili još desetak nadgrobnih ploča oko crkve sa do sada neviđenim simbolima

Kripta s pločama oko crkve u Dićima (Foto Željko Jež)

Ljig, Valjevo –Korpus od oko 200 kamenih ploča, preteča čuvenih stećaka, sabranih u kripti oko male crkve koja potiče s kraja 13. i početka 14. veka na areheološkom loklalitetu Dići kod Ljiga, obgaćen je novim otkrićem.

Prilikom nedavno završene prve faze zaštite i konzervacije ploča, ispod kojih su kao kod stećaka sahranjivani pokojnici, arheolozi na čelu s rukovodiocem ovog projekta profesorom Banom Savićem pronašli su još desetak novih pred kojima su naprosto zanemeli. Iznenađenje je predstavljao do tada retko viđeni skup ukrasnih simbola na njima. Arheolog Željo Jež iz Valjeva, koji je devedesetih godina prošlog veka vodio radove na otkrivanju nalazišta, sada u ulozi stručnog konsultanta, kaže za „Politiku” da nešto slično ne postoji u Srbiji i na centralnom Balkanu.

– Pre svega, nigde ne postoji na jednom mestu sabran toliki broj ploča. Nekropola u Dićima nudi fascinantan repertoar ornamenata posvećenih pokojnicima, ali i vremenu u kojem su živeli. To su simboli dobra i zla, moći, tame i svetlosti, plodnosti, dana, a na pojedinim pločama uočljivo je i drvo života. Svi pokojnici sahranjeni su po hrišćanskim običajima, ali je krst u kombinaciji s krugom. Pažnju privlače i simboli svetog trojstva. Ovaj najnoviji arheološki blok od izuzetnog je značaja za struku jer će predstavljati putokaz za proučavanje naše etkogeneze. Omogućiće nam da dublje sagledamo naše korene i pravce odakle smo došli i put kojim idemo – objašnjava ovaj arheolog.

Sagovornik „Politike” ubeđen je da će u Dićima prilikom nekih novih istraživačkih poslova, prvenstveno na obližnjem tulumu pored crkve iz vremena praistorije, biti još zanimljivih otkrića i iznenađenja. Njemu je, veli, žao što je pre ovog otkrića poslat predlog Unesku da se stećci uvrte u svetsku kulturnu baštinu, ali iskazuje optimizam da će jedinstvene ploče iz Dića stići jednog dana na tu listu.

Još jedna od specifičnosti arheološkog lokaliteta u selu Dićima jeste njegova povezanost „pupčanom vrpcom” s meštanima, žiteljima varoši na Ibarskoj magistrali. Još pre skoro sto godina mnogi Ljižani su ga smatrali svetim mestom čudesne sinergije. Iako u to vreme nije bilo nikakvih pisanih i drugih tragova da je crkva izgorela u požaru i srušila se 150 godina posle gradnje, pojedinci su slutili da duboko ispod zemlje na voj lokaciji ona postoji. Ljudi od struke su to negirali. Meštanka Dara Savić je osamdesetih godina prošlog veka sama krenula da prikuplja novac za traganje za crkvom ne bi li na taj način naterala tadašnje udruženje arheologa da otvore radove. I Milovan Sajić, koji se sam latio krampa i ašova, vršio je pritisak na struku. Nešto kasnije sami arheolozi su u Dićima otvorili šampanjac za neočekivana otkrića. Ljižani veruju da ovaj retki arheološki sadržaj može varoši i njegovim žiteljima da bude od velike koristi.

Budo Novović
Izvor: Politika

Slični članci