Za piramide u Egiptu i Meksiku zna gotovo ceo svet. Ali, malo je onih koji znaju da slične građevine postoje i na Kanarima!
Tajanstvene piramide pronađene na Kanarskim ostrvima, ekskluzivnoj turističkoj destinaciji na Atlantiku, mogle bi da budu karika koja nedostaje izmedu antickog Egipta i nestalih civilizacija Centralne Amerike. U to je pre smrti iskreno verovao čuveni norveški istraživac Tor Hejerdal. Po njegovom dubokom uverenju, dvadeset metara visoke građevine, mogle bi da dokažu teoriju da su antički pomorci plovili preko Atlantskog okeana nekoliko hiljada godina pre Kolumba!
Na neki način, ukoliko verujete u postojanje Atlantide, oni su uz pomoć prastarih izvora i pomorskih karti, sledili put kojim su redovno plovili sjajni pomorci ove hipotetične civilizacije.
Enigma u središtu piramida
Piramide sa Kanara imaju izuzetnu slicnost sa piramidama koje su podizali stari Egipćani, kao i pripadnici srednjoamerickih civilizacija Maja i Asteka. Njima je predhodila Atlantida, kao svojevrsno izvorište i inspiracija mnogih kulturnih dometa. Tor Hejerdal je za postojanje ovih piramida saznao krajem osamdesetih godina prošlog veka, iz jednog članka objavljenog u španskim novinama o grupi mističara na Kanarima koji veruju da je Zemlja naseljena iz svemira i koji koriste piramide za svoje neobične mistične obrede. Teorija Tora Hejerdala je bila nešto drugačija: on smatra da su običaj podizanja piramida na ostrvo doneli Guanci (Guanchi), starosedeoci Tenerifa, a ne praistorijski misionari iz svemira.
O tajanstvenom porijeklu Guanca, pripadnika rase belih starosedilaca koje su Španjolci zatekli na Tenerifima, kada su se prvi put iskrcali na Kanarska ostrva, postoje različita nagađanja o tome. Ali, zanimljivo je da su i oni, kao i Egipćani, mumificirali svoje mrtve (?!), a njihovi običaji i tradicije i danas su predmet naučnih istraživanja ne samo u Španiji, nego i u svetu.
Koristeći najsavremeniju opremu, Tor Hejerdal je utvrdio da u centru piramida postoji nepoznat objekat, koji nije napravljen ni od vulkanskog materijala, a ni od zemlje. Zajedno sa timom arheologa iz više evropskih zemalja, on je nameravao da iskopa nepoznati predmet, kako bi utvrdio njegovu starost, materijal od koga je napravljen i moguću namenu. Pošto su lokalne vlasti bile od početka protiv iskopavanja na grobljima Guanca, Hejerdal nije završio svoja istraživanja, jer je uskoro morao da napusti Tenerife. Otputovao je u Peru, gde je nekoliko sedmica istraživao Piramidu Sunca i Piramidu Meseca. Pričao je da se iskreno nadao da će mu lokalne vlasti na Kanarima, ipak, odobriti nastavak istraživanja, ali to se nije dogodilo, jer su službena lica u Gimaru ostala pri svom stavu da je “suludo iskopavati nekoliko starih kamenova“ i da je budućnost važnija od prošlosti.
Ko su Guanci?
U međuvremenu, priča o tenerifskim piramidama postala je zanimljiva za ceo svet. Da bi stišala taj interes sa ostrva se oglasila Marija Garsija lokalni arheolog, koja je objavila da su njene kolege koje su razgovarale sa stanovnicima ostrva došli do saznanja da su piramide podigli španski doseljenici.
„Oni misle da piramide mogu biti najviše 100 godina stare“, izjavila je Marija Garsija. „Nipošto se ne mogu uklopiti u neku teoriju o tome da one predstavljaju neku vezu između južnoamerickih, egipatskih i piramida sa legendarne Atlantide!…”
Međutim, Arne Skjersveld (Skjolsvold), istraživac u Hejerdalovom muzeju „Kon-Tiki “ u Oslu, ima drugačije mišljenje.
“ Piramide su verovatno mnogo starije od vremena dolaska Španaca na Kanarska ostrva. One imaju zanimljivu i neobičnu strukturu i trebale bi, svakako, da budu istražene!… “
Postoje dve piramide u blizini Gimara i nekoliko sličnih objekata na drugim Kanarskim ostrvima. Kanari se nalaze na razdaljini od 50 do 250 milja od afričkog kopna i bili su poznati Feničanima, Rimljanima i drugim antičkim moreplovcima. Ali, niko ne zna kako su i odakle Guanci stigli ovde. Oni su bili divlji beli narod koji je koristio oruđa napravljena od grubog kamena. Nisu imali lukove i strele, nisu koristili metale i nisu posedovali nikakva znanja za pravljenje brodova ili čamaca.
Njihov jezik, sada gotovo potpuno zaboravljen, srodan je jeziku i Berbera u Severnoj Africi i merenja oko 1000 skeleta u Arheološkom muzeju u Santa Kruzu na Tenerifima su potvrdila da oni, možda, pripadaju berberskoj rasi.
Guanci su gotovo potpuno istrijebljeni u španskim osvajačkim pohodima u 15. veku. Veliki broj pripadnika tog naroda je direktno stradao u bitkama sa Špancima, a još veći broj je umro od bolesti koje su na Kanare doneli Španci. Oni koji su preživjeli ili su prodani kao roblje, ili su, što je bio ređi slučaj, stupili u brak sa Špancima i tako se potpuno asimilirani. Međutim, sadašnji stanovnici Kanarskih ostrva sa ponosom ističu da su – Guanci!
Ostaje tajna
Arheolog Marija Garsija kaže :
“Najraniji podaci koje imamo o njihovom prisustvu datiraju iz prvog veka pre naše ere, a raspolažemo više nego pouzdanim podacima da su na ovim ostrvima živeli u petom veku naše ere. Najveća misterija je kako su došli ovde, pošto nikada nisu pronađeni nikakvi tragovi koji bi ukazivali da su oni bilo kad u svojoj istoriji koristili brodove, čamce ili neka druga plovila!…“
Jedna od teorija kaže da su prvi ostrvljani stigli na Tenerife sa fenicanskim moreplovcima iz Kartagine. Kada su Rimljani uništili Kartaginu, linije snabdjevanja su bile prekinute i civilizacija Guanca je bila osuđena na lagano umiranje.
Njihovo kameno orude je čak grublje i primitivnije nego ono iz praistorijske Evrope. Iskopavanja piramida mogla bi da pruži dokaz (koji su arheolozi dugo vremena tražili) o izgubljenom znanju o metalima i izgradnji brodova. I konačno, mogla bi da se stavi izgubljena karika u lanac saznanja koja povezuje piramide u Egiptu sa sličnim zdanjima i civilizacijama Maja i Asteka u Južnoj Americi i Meksiku, hipotetične civilizacije o kojoj su egipatski preci tako lepo pripovedali starom grčkom znatiželjniku Solonu.