Davne 1961. arheolog Pessah Bar-Adon otkrio je pećinu sa neobičnim blagom u brdima pored Crnog mora, usred gomile od 400 prastarih artefakata pronađena je i jedinstvena bakrena kruna sa neobičnim dekoracijama.

Pustinje Srednjeg istoka prepune su arheoloških ostataka, od Sirije do Egipta, naučnici stalno pronalaze nove misterije, jedan od najinteresantnijih pronalazaka u „plodnom polumesecu“ je takozvana „zaliha Nahala Mishara“ koja je datirana na 4000 milenijum pre nove ere.

442 artefakta iz ovoga nalazišta je napravljeno od ukrašenog bakra, bronze, slonovače i fino izrezbarenog kamena. U samoj pećini je pronađeno i 100 različitih palica, pet kruna i različite vrsta oruđa za svakodnevnu upotrebu.

Neki od predmeta su korišćeni kao ukrasi na ručkama bojnih mačeva i buzdovana, dok za neke predmete arheolozi nisu mogli da odgonetnu njihovu namenu.
Činilo se da su predmeti iz Nahal Mismara na brzinu zakopani unutar pećine, a pored svih nepoznanica izraelski arheolozi su nastojali da predstave ovaj pronalazak kao hramsko blago obližnjeg Ein Gedija.

Antički predmeti bakarnog doba se obično nalaze u poprilično lošem stanju, ali suva klima pustinje Srednjeg istoka je omogućila savršenu očuvanost blaga.
Pored svega, pronađene su dve božanske statue, Rama od Gilata, i mnoštvo dekorsanih figurina životinjica za koje se veruje da su imale posebnu ulogu u javnim ceremonijama.

Fotografija vlasništvo Elie Poosner –
Collection of Israel Antiquities Autority.
U samoj pećini je pronađeno osam osuarija – kamene pogrebne kutije u kojima se nalaze ljudske kosti. Neki od osuarija imaju oblik ljudskih lica, a većina ih je isklesana u obliku ljudskog tela.
Gotovo sve kosti pripadaju muškarcima, pa se pretpostavlja da su u pitanju bili sveštenici ili plemići.

Najmasivnija bakrena kruna iz Nahal Mismara je posebno interesantna jer na sebi ima figure dva strvinara koji stoje unutar porte sačinjene od dva ukrašena stuba, zbog toga su naučnici smatrali da se radi o ceremonijalnoj kruni koja se koristila za pogrebne ceremonije.

U samim osuarijima nema ostataka kose i mekih tkiva, čini se da su kosti prenete u pećinu pored Mrtvog mora nakon što je meso istrulilo.
S obzirom na kulturološke i verske sporove u tom delu sveta, ne čude nas kontroverze o tome ko je napravio artefakte stare punih 6000 godina, Izraelci tvrde kako su u pitanju ostatci halkolitske semitske kulture, pa ipak palestinski arheolozi smatraju da Izraelci prisvajaju svaki pronalazak i da mu daju judejsko poreklo, a neki čak tvrde kako je veliki broj navodnih artefakata falcifikat kako bi se dokazala takozvana biblijska istorija.

Iako je jako teško razotkriti istinu na području Palestine/Izraela, naročito onu od pre 6000 godina, smatramo da bi bilo pogrešno ignorisati prastare artefakte i njihovu vrednost zbog političkog prepira.